Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića

Saturday, Dec 15th

Last updateFri, 14 Dec 2018 12pm

Home

Kadina Glavica

kadina_glavica_crkva

SV. JOSIP RADNIK

Župni ured Kadina Glavica - Parčić
Kard. Utišinovića 14
22320 Drniš

Tel: 022/ 887-820

Župnik: Fra Branimir Šegota



Kadina Glavica pripada Gradu Drnišu u Šibensko-kninskoj županiji, smještena u središnjem dijelu Petrova polja. Župa je osnovana 13. travnja 1969. a sastoji se od tri sela: Kadine Glavice, Parčića i Kanjana.

Župna crkva sv. Josipa Radnika na brežuljku "Filipovac" počela se graditi g. 1938. a nastavljena je g. 1962. i završena g. 1964. Kasnije se nastavilo oko njena uljepšavanja. Crkva je jednostavna pačetvorina a uz nju je zvonik. U Domovinskom ratu crkva je opljačkana, zapaljena i djelomično srušena. Nestala su dva zvona. Uz crkvu je na otvorenom podignut natkriveni oltar i u blizini fontana.  

Blizu crkve je groblje.

Crkva sv. Ivana Glavosjeka u Parčiću podignuta je g. 1991. (slavi se 29. kolovoza). Imala je i zvonik s jednim zvonom. U Domovinskom ratu je do temelja srušena. Podignuta je nova crkva g. 2002. prema projektu ing. Zdravka Živkovića. Zvonik još nije dovršen.

Oko crkve nalazi se seosko groblje.

U Kanjanima stanuje samo jedan župljanin.

U Kadinoj Glavici sagrađena je župna kuća na kat. U prizemlju je vjeronaučna dvorana. Župnik stanuje u Drnišu.

Djeca iz župe idu u školu u Siverić i  Drniš.

Iz župe potječe jedan svećenik redovnik i jedna redovnica.

Župa pripada Drniškom dekanatu Šibenske biskupije.

Danas župa broji: 119 obitelji, 339 vjernika (g. 1978.: 932 vjernika).

Gradac

gradacdrniski

POROĐENJE MARIJINO

Župni ured Gradac
22 322 Ružić

Tel.: 022/887-819

Župnik: Fra Josip Jukić


Naselje Gradac, u općini Ružiću Šibensko-kninske županije, smješteno je u jugoistočnom dijelu Petrova polja. Ime je dobilo po tvrđavi - gradu koju su podigli članovi obitelji Šperović. Na mjestu današnje crkve bila je starohrvatska crkva, a moguće i starokršćanska. Ona se održala kroz cijelo razdoblje turske vladavine. Neko vrijeme je bila  hodočasnička Gospina crkva, kako svjedoči g. 1693. fra Ignacije Vukasović. Tada je selo još pripadalo petropoljskoj župi, ali već g. 1700. nastala je samostalna župa skupa sa selom Kljacima. God. 1832. Kljaci su se odcijepili od Graca. Župu su posluživali visovački franjevci.

Danas su u župi ogranci: Gradac, Otavice, Ružić, Gornji i Donji Moseć, Gornji Sedramić, Umljanovići, Kričke (1 obitelj), i Baljci (napušteno).

Stare matice od g. 1710. do 1740. čuvaju se u arhivu visovačkog samostana (Knj. 103-108). Župne matice stradale su u Domovinskom ratu.

Župna crkva Porođenja Marijina bila je prvotno posvećena sv. Petru. Ona je iz starohrvatskog vremena, a moguće i ranije. Iz tog razdoblja je pleter uzidan iznad pobočnih vrata. U zid su uzidana vrata s predromaničkim ukrasom (XI. st.) a ima i drugih ulomaka starih ukrasa. Početkom XVIII. st. crkva je obnovljena. Novu crkvu je sagradio fra Gašpar Vinjalić g. 1752. - 1757. Crkva je g. 1771. obnovljena, o čemu svjedoči natpis iznad vrata. I kasnije je više puta  popravljana, kao g. 1897. kad je nadozidan prezbiterij. Sakristija je podignuta g. 1856. God. 1963. crkva je obojana i g. 1971. preuređena prema novim liturgijskim propisima. God. 1981. provedeno je prvo sustavno arheološko istraživanje toga lokaliteta, sondiranjem na četiri mjesta uokolo zidova crkve i tri lokacije u arealu groblja. Crkva, oštećena u potresu,  temeljito je obnovljena prije Domovinskog rata (1988.-1990.) pomoću Ministarstva kulture RH.

Crkva je jednobrodna s apsidom. Na pročelju su dva prozora uz vrata. Na vratima je nadvratnik ukrašen pticama i pleternom ornamentikom. Iznad njega je polukružna udubina i u njoj je natpis o obnovi crkve a iznad mala niša s nevješto izrađenim Marijinim kipićem. Iznad je velika kamena rozeta u obliku pokaznice a uz nju franjevački grb i geometrijski ukras. Pročelje završava zvonikom na preslicu s dva zvona.

U unutrašnjosti zidovi su pri vrhu ukrašeni polulukovima od gipsa. Jednako i triumfalni luk je ukrašen od domaćih majstora.

Glavni oltar je od mramora. Na njemu je kip Bezgrješne (Tirol). Predoltarska je pregrada, danas vertikalno smještena u prezbiteriju, od mramora s baroknim anđelom koji usred bogate igre lišća drži girlandu. Uz trijumfalni luk su oltari, jedan s tabernakulom koji je prije bio na velikom oltaru a drugi sv. Josipa. U lađi je mramorni oltar sv. Ivana Krstitelja. U crkvi ima barokna slika Gospina na drvetu, slika Gospe s Djetetom, sv. Franjom i sv. Anom, barok na platnu te staro drveno raspelo.

Oko crkve je groblje na kojem ima ostataka rimskih sarkofaga i nadgrobnih ploča.

God. 1993. srpski pobunjenici su crkvu srušili do temelja. Prije njezina ponovnog podizanja izvršena  su zaštitna arheološka istraživanja (1996. i 1997. god.) pri čemu je otkrivena djelomično očuvana starohrvatska crkva, unutar gabarita veće crkve, i ulomci kamenoga crkvenog namještaja sa starohrvatskim pleterom koji su je resili. Ispod crkve je napravljena kripta (zbirka starina). Obnova crkve je izvedena  po metodi faksimila s čime se složilo  Ministarstvo kulture RH koje je financiralo glavne građevinske radove a dijelom i obrtničke.

Uz crkvu se nalazi prostrano srednjovjekovno  groblje u kojemu se istraživanjem došlo do vrijednog arheološkog materijala, važna za izučavanje kronologije srednjovjekovnog nakita kod Hrvata.

Crkva sv. Martina  na Moseću izgrađena je g. 1890. do stare kapele.

Kod stare župne kuće je kapela sv. Katarine, sagrađena g. 1771. Iz jednog se pisma zna da je g. 1771. nabavljan iz Venecije slika sv. Katarine za 12 cekina. U Domovinskom ratu  srpski pobunjenici srušili su joj krov a unutrašnjost devastirali. God. 2003. kapela je obnovljena.

U Gornjem Sedramiću je g. 2003. podignuta kapelica sv. Ane. Uz nju je, u spomen parku,  g. 2004. podignut mramorni križ u čast svih žrtava II. svjetskog i Domovinskog rata s područja Sedramića Gornjeg i Donjeg.

God. 1932. u Otavicama podigao je mauzolej Ivan Meštrović koji je umro g. 1962. i tu pokopan. U crkvi je oltar i freske ak. slikara Joze Kljakovića. Ona je pod državnom zaštitom (Reg. br. 347, rj. 24/140-67). Objekt je za vrijeme Domovinskog rata devastiran (brončane vratnice s portretima članova obitelji su nestale, oštećeni su kameni reljefi u unutrašnjosti crkve, oskvrnjeni su čak i grobovi). Crkva je iznutra obnovljena g. 1998.

U Ružiću je g. 1900. sagrađena kapelica.

Župna kuća, stara, bila je izgrađena g. 1771. Više puta je popravljana i nadograđivana. Budući da je narod većim dijelom sišao prema polju, franjevci su izgradili g. 1963. novu kuću u Donjem Gracu kod župne crkve. Uz kuću je g. 1978. podignuta i velika vjeronaučna dvorana. U Domovinskom ratu župna kuća je zapaljena. Izgradnja nove na drugoj lokaciji započela je g. 1998. a završena 2000. godine. Garaža uz kuću i okoliš uređen je 2001. godine.

Članova FSR ima 34.

Župa od g. 1995. dva  puta godišnje izdaje župski list "Gradac".

Iz ove župe su 3 svećenika franjevca i jedan dijecezanski i 3 redovnice.

U župi djeluje jedna područna škola.

Župa pripada Drniškom dekanatu Šibenske biskupije.

U ŽUPI: 315 obitelji, 925 vjernika (g. 1939.: 2621 vjernik, g. 1965: 337 obitelji, 1920 vjernika, g. 1978: 360 obitelji, 1711 vjernika).

O postanku župe pisao je fra Stanko Bačić

Crivac

 

crivaccrkva

Sv. Franjo Asiški

Župni ured Crivac
21229 CRIVAC

tel.: 021/810-077

Župnik: Fra Božo Gulić

Župa Crivac je u općini Muću Splitsko-dalmatinske županije, smještena na južnim padinama Crivac brda. Župa je osnovana g. 1982. odlukom biskupskog ordinarijata u Šibeniku (Br. 1020/82.). U dogovoru s upravom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu župa je sastavljena od nekadašnje župe Zlopolje, prvotno Ogorje, tj. od sela: Crivac, Ramljane i Postinje Donje. U sklopu župne kuće izgrađena je u vrijeme osnivanja župna kapela sv. Franje Asiškga. Crivac se spominje, koliko je poznato, prvi put 1470. i potom u defteru Kliškog sandžaka iz g. 1604. pod nazivom Crivče sa svega 13 obitelji. U prvom mletačkom katastru iz g. 1711. stanovništvo se navodi pod nazivom sela Pribude.

Ramljane se spominju još ranije od Crivaca u defteru  Bosanskog sandžaka iz g. 1528. kao naselje u džematu kneza Dragoja Grubišića a brojilo je 17 obitelji. Nakon oslobađanja od Turaka selo je imalo 204 vjernika. Potkraj prve austrijske vladavine g. 1806. Postinjani i Ramljanci zatražili su da bi se odijelili od Ogorja i osnovali vlastitu župu. Sinjski gvardijan Josip Glunčević uspio je izbjeći razdiobu. Poslije pobune protiv francuske vlasti u Ogorju 1806. god., selo je postalo središte okruga ili općine (arrondissement). Nakon diobe župe Ogorje g. 1882. pripalo je župi Zlopolje. Nakon Drugoga svjetskog rata, kada je župna kuća župe Zlopolje u Raduniću s imanjem bila dodijeljena Popljoprivrednoj zadruzi, župnici Ogorja i Zlopolja nastanili su se g. 1949. u privatnoj kući u Ramljanima.  Ramljane su g. 1958. postale izložena kapelanija i od tada ju je do osnivanja nove župe g. 1982. posluživao župnik Ogorja.  

Crkva sv. Marka evanđeliste u Crivacu izgrađena je 1893. god. kako je istaknuto na natpisu nad crkvenim vratima: Na slavu Božju, Blažene Djevice Marije i svetog Marka sagradiše Crivačani pomoću i upravom Ivana Danila god. 1893.  Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu s dva zvona. God. 1964. i 1988. izmijenjen je krov koji zahtijeva već novu obnovu.

Glavni oltar je od mramora i završen je 1916. godine. Na njemu je kip sv. Marka (tirolski rad). Dva pokrajnja oltarića na kojima su bili kipovi Gospe Ružarice i sv. Ante uklonjeni su pri obnovi 1964. i kipovi stavljeni u niše na stalke uz pobočne zidove lađe.. Crkva ima dva drvena i jedno srebrno procesionalno raspelo.

Oko crkve je groblje.

Stara crkva sv. Marka evanđeliste bila je nešto istočnije od današnje. Bila je izgrađena poslije oslobođenja od Turaka, ali bez zvonika, te je 1721. god. već bila trošna. Proširena je 1757. god. i podignut je zvonik ali je i tada bila građena loše.

Uz cestu je izgrađena  kapelica sv. Ante.

Crkva sv. Ivana Krstitelja u Ramljanima vjerojatno je izgrađena odmah poslije oslobođenja od Turaka. Biskup Cupilli g. 1708. spominje kako je izgrađena crkva u Vrbi, što se možda odnosi na Ramljane. Crkva je međutim bila malena, kako je to naglašeno g. 1757., pa su vjernici molili biskupa da je mogu proširiti što im je on i dopustio. U vrijeme sljedećeg kanonskog biskupskog pohoda g. 1760. već je bila proširena. Crkva je bila usred stećaka a uza zid je imala osam sjedala za ispovjednike za blagdan sv. Ivana. Na pročelju je g. 1788. podignut zvonik s dva zvona, kako piše na natpisu što ga drži lik u rukama. Iznad njega je kamena 5-latična rozeta. Piramida zvonika je popravljena g. 1976. Glavni oltar je kameni a podignut je g. 1954. Na njemu je stari kip sv. Ivana. U lađi je mramorna niša s likom Gospe od Karmela a s druge strane kamena niša s likom sv. Jakova apostola. Na zidu je goblen Uskrsli Krist s Magdalenom, darovan g. 1978. U crkvi su dva drvena stara raspela i procesionalno srebreno raspelo, mletački rad XVIII. stoljeća. Crkva je obnovljena 1976. godine.

Oko crkve je groblje. U kutu groblja ispred crkve je vjeronaučna dvorana i s druge strane mrtvačnica.

Crkva Gospe snježne u Postinju Donjem izgrađena je od drva nakon oslobođenja od Turaka, ali je ubrzo propala pa je g. 1739. podignuta  kamena. Budući da je i ta bila  nevješto građena, izgrađena je nova, dvadesetak koraka prema brdu. Kako crkva nije imala zvonika, rog je služio za pozivanje vjernika na službu Božju. God. 1770. podignut je na vrhu pročelja zvonik na preslicu. Današnji oblik crkva je dobila je g. 1885.  Na pročelju  je 4-latična rozeta. Uz vrata su dva prozorčića. Glavni oltar je u apsidi i na njemu je Gospin kip (tirolski rad). U lađi je mali mramorni oltar sa slikom Gospe od Zdravlja na platnu te mali oltarić Srca Isusova. U crkvi ima staro drveno raspelo i procesionalno srebrno raspelo, mletački rad XVIII. stoljeća.

Oko crkve je groblje.

Iz župe su 2 svećenika redovnika i 1 redovnica.

Župa pripada Drniškom dekanatu Šibenske biskupije.

U ŽUPI: 250 obitelji, 600 vjernika (g. 1928.: 291 obitelj, 2973 vjernika, g. 1991.: 842 vjernika).

Drniš

 

DRNIŠ
župnik: fra Petar Klarić
žup. pom. fra Mario Radman
Kardinala Utišinovića 14
22320 Drniš

886-137; 886-106

e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.