Saturday, Apr 29th

Last updateSun, 23 Apr 2017 9pm

Drniški dekanat

Gradac

gradacdrniski

POROĐENJE MARIJINO

Župni ured Gradac
22 322 Ružić

Tel.: 022/887-819

Župnik: Fra Josip Jukić


Naselje Gradac, u općini Ružiću Šibensko-kninske županije, smješteno je u jugoistočnom dijelu Petrova polja. Ime je dobilo po tvrđavi - gradu koju su podigli članovi obitelji Šperović. Na mjestu današnje crkve bila je starohrvatska crkva, a moguće i starokršćanska. Ona se održala kroz cijelo razdoblje turske vladavine. Neko vrijeme je bila  hodočasnička Gospina crkva, kako svjedoči g. 1693. fra Ignacije Vukasović. Tada je selo još pripadalo petropoljskoj župi, ali već g. 1700. nastala je samostalna župa skupa sa selom Kljacima. God. 1832. Kljaci su se odcijepili od Graca. Župu su posluživali visovački franjevci.

Danas su u župi ogranci: Gradac, Otavice, Ružić, Gornji i Donji Moseć, Gornji Sedramić, Umljanovići, Kričke (1 obitelj), i Baljci (napušteno).

Stare matice od g. 1710. do 1740. čuvaju se u arhivu visovačkog samostana (Knj. 103-108). Župne matice stradale su u Domovinskom ratu.

Župna crkva Porođenja Marijina bila je prvotno posvećena sv. Petru. Ona je iz starohrvatskog vremena, a moguće i ranije. Iz tog razdoblja je pleter uzidan iznad pobočnih vrata. U zid su uzidana vrata s predromaničkim ukrasom (XI. st.) a ima i drugih ulomaka starih ukrasa. Početkom XVIII. st. crkva je obnovljena. Novu crkvu je sagradio fra Gašpar Vinjalić g. 1752. - 1757. Crkva je g. 1771. obnovljena, o čemu svjedoči natpis iznad vrata. I kasnije je više puta  popravljana, kao g. 1897. kad je nadozidan prezbiterij. Sakristija je podignuta g. 1856. God. 1963. crkva je obojana i g. 1971. preuređena prema novim liturgijskim propisima. God. 1981. provedeno je prvo sustavno arheološko istraživanje toga lokaliteta, sondiranjem na četiri mjesta uokolo zidova crkve i tri lokacije u arealu groblja. Crkva, oštećena u potresu,  temeljito je obnovljena prije Domovinskog rata (1988.-1990.) pomoću Ministarstva kulture RH.

Crkva je jednobrodna s apsidom. Na pročelju su dva prozora uz vrata. Na vratima je nadvratnik ukrašen pticama i pleternom ornamentikom. Iznad njega je polukružna udubina i u njoj je natpis o obnovi crkve a iznad mala niša s nevješto izrađenim Marijinim kipićem. Iznad je velika kamena rozeta u obliku pokaznice a uz nju franjevački grb i geometrijski ukras. Pročelje završava zvonikom na preslicu s dva zvona.

U unutrašnjosti zidovi su pri vrhu ukrašeni polulukovima od gipsa. Jednako i triumfalni luk je ukrašen od domaćih majstora.

Glavni oltar je od mramora. Na njemu je kip Bezgrješne (Tirol). Predoltarska je pregrada, danas vertikalno smještena u prezbiteriju, od mramora s baroknim anđelom koji usred bogate igre lišća drži girlandu. Uz trijumfalni luk su oltari, jedan s tabernakulom koji je prije bio na velikom oltaru a drugi sv. Josipa. U lađi je mramorni oltar sv. Ivana Krstitelja. U crkvi ima barokna slika Gospina na drvetu, slika Gospe s Djetetom, sv. Franjom i sv. Anom, barok na platnu te staro drveno raspelo.

Oko crkve je groblje na kojem ima ostataka rimskih sarkofaga i nadgrobnih ploča.

God. 1993. srpski pobunjenici su crkvu srušili do temelja. Prije njezina ponovnog podizanja izvršena  su zaštitna arheološka istraživanja (1996. i 1997. god.) pri čemu je otkrivena djelomično očuvana starohrvatska crkva, unutar gabarita veće crkve, i ulomci kamenoga crkvenog namještaja sa starohrvatskim pleterom koji su je resili. Ispod crkve je napravljena kripta (zbirka starina). Obnova crkve je izvedena  po metodi faksimila s čime se složilo  Ministarstvo kulture RH koje je financiralo glavne građevinske radove a dijelom i obrtničke.

Uz crkvu se nalazi prostrano srednjovjekovno  groblje u kojemu se istraživanjem došlo do vrijednog arheološkog materijala, važna za izučavanje kronologije srednjovjekovnog nakita kod Hrvata.

Crkva sv. Martina  na Moseću izgrađena je g. 1890. do stare kapele.

Kod stare župne kuće je kapela sv. Katarine, sagrađena g. 1771. Iz jednog se pisma zna da je g. 1771. nabavljan iz Venecije slika sv. Katarine za 12 cekina. U Domovinskom ratu  srpski pobunjenici srušili su joj krov a unutrašnjost devastirali. God. 2003. kapela je obnovljena.

U Gornjem Sedramiću je g. 2003. podignuta kapelica sv. Ane. Uz nju je, u spomen parku,  g. 2004. podignut mramorni križ u čast svih žrtava II. svjetskog i Domovinskog rata s područja Sedramića Gornjeg i Donjeg.

God. 1932. u Otavicama podigao je mauzolej Ivan Meštrović koji je umro g. 1962. i tu pokopan. U crkvi je oltar i freske ak. slikara Joze Kljakovića. Ona je pod državnom zaštitom (Reg. br. 347, rj. 24/140-67). Objekt je za vrijeme Domovinskog rata devastiran (brončane vratnice s portretima članova obitelji su nestale, oštećeni su kameni reljefi u unutrašnjosti crkve, oskvrnjeni su čak i grobovi). Crkva je iznutra obnovljena g. 1998.

U Ružiću je g. 1900. sagrađena kapelica.

Župna kuća, stara, bila je izgrađena g. 1771. Više puta je popravljana i nadograđivana. Budući da je narod većim dijelom sišao prema polju, franjevci su izgradili g. 1963. novu kuću u Donjem Gracu kod župne crkve. Uz kuću je g. 1978. podignuta i velika vjeronaučna dvorana. U Domovinskom ratu župna kuća je zapaljena. Izgradnja nove na drugoj lokaciji započela je g. 1998. a završena 2000. godine. Garaža uz kuću i okoliš uređen je 2001. godine.

Članova FSR ima 34.

Župa od g. 1995. dva  puta godišnje izdaje župski list "Gradac".

Iz ove župe su 3 svećenika franjevca i jedan dijecezanski i 3 redovnice.

U župi djeluje jedna područna škola.

Župa pripada Drniškom dekanatu Šibenske biskupije.

U ŽUPI: 315 obitelji, 925 vjernika (g. 1939.: 2621 vjernik, g. 1965: 337 obitelji, 1920 vjernika, g. 1978: 360 obitelji, 1711 vjernika).

O postanku župe pisao je fra Stanko Bačić