Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića

Monday, Oct 22nd

Last updateFri, 12 Oct 2018 11am

Skradinski dekanat

STANKOVCI

 

stankovci

UZNESENJE MARIJINO

Župni ured
23302 STANKOVCI

tel: 023/ 380-071

Župnik: Fra Marko Nimac


Stankovci, naselje i sjedište istoimene općine u Zadarskoj županiji, u starini su bili pod Velimom gdje se dizao utvrđeni grad koji su Mlečani zapalili g. 1538. da ne padne u turske ruke. Ipak, g. 1546., pao je pod tursku vlast. Narod se razbježao a neke su obitelji Mlečani smjestili oko g. 1597./98. čak u Istru. U Budaku je bila obla kula od koje se vide i danas zidine a i tvrđava u Stankovcima. Oko Velima vodile su se teške borbe za Kandijskog rata (1645.-1669.). Velim su konačno napustili muslimani g. 1684. Nešto prije franjevci su u taj kraj doveli nove stanovnike i od tada su oni bili kapelani Velima i okolnih sela, a stanovali su uz crkvu sv. Ante. Župa Stankovci nastala je g. 1747. diobom župe Velim, a pripo­jeni su joj zapadni dio Velima, Putičanje i Stankovci, a Čisti (Dragišiću) istočni dio sela s crkvom Sv. Ante. God. 1752. župnik je prešao u Stankovce a župna crkva je bila u Podrebači. Kratko vrijeme. od g. 1837. do 1881., župa Stankovci obuhvaćala je i Čistu Veliku.

Danas župu čine sela: Stankovci, Budak, Crljenik, Velim, Bila Vlaku i Putičanje.

Stare župne matice sačuvale su se od g. 1720 (HAZ, R. k. 1152-1162, V. k. 1163-1167, M. k. 1168-1175).

Župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima izgrađena je uz pomoć Zakladnoga fonda g. 1885. na mjestu stare koja je porušena. Crkva je posvećena g. 1906. Ona je prostrana građevina u obliku latinskog križa. Uz crkvu je s istočne strane zvonik s tri zvona mletačke ljevaonice De Poli (jedno veliko iz g. 1889. a druga dva manja iz 1922.). Unutrašnjost je raščlanjena lukovima, povišenim prezbiterijem u kojem je glavni oltar od bijelo-crnog mramora, izrađen 90-tih godina XX. stoljeća. Na njemu je pala Marijina Uznesenja, rad Lidwine Clays Smeets, akademske slikarice iz Belgije. Slika je kopija Rubensova djela, učinjena 1982. godine. U prezbiteriju je novija kopija slike Gospe, tipa Cranach. Uz trijumfalni luk, u pobočnim lađama su dva nešto starija oltara: Bezgrješnog Začeća i sv. Nikole Putnika, a u lađi dva novija i manja: sv. Ante i sv. Roka. Oko crkve je veliki ograđeni prostor sa stablima a ispred crkve je kameni križ, postavljen g. 1902. u prigodi pučkih misija.

God. 1983. crkva je obnovljena. Tom prigodom postavljen je hrastovi oltar prema puku,  koji prikazuje majku koja kleči i na ramenima nosi menzu, rad ak. kipara Vlade Radasa. U novije vrijeme unutrašnjost crkve je obnovljena, postavljeni su vitraji na prozore i uređen okoliš.

Ispred crkve s desne strane postavljeno je g. 1983. brončano poprsje fra Tome Babića, rad ak. kipara Josipa Poljana iz Zagreba.

Nasuprot tom kipu g. 1989. podignut je brončani kip sv. Nikole Tavelića, rad ak. kipara Mile Grgasa.  

Crkva sv. Katarine je u Budaku
je stara presvođena građevina. Podignuta je u dva navrata, starohrvatsko doba i noviji u XVIII. stoljeću. Na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom.  Krov na crkvi izmijenjen je g. 1982. U crkvi je noviji mramorni oltar i kip Svetičin. Crkva je više puta obnavljana, posljednji put za fra Julijana Ramljaka 1982. godine.

Oko crkve je staro groblje ograđeno zidom u kojem ima ulomak pletera. Crkva i njezin okoliš nisu arheološki ispitani.

Novo groblje sagrađeno je ispod kule Budak.

Crkva sv. Ante  u Velimu u početku je služila kao kućna kapela župnika i kapelana. God. 1894., kako stoji uklesano na kamenoj ploči na pročelju, popravljena je i preuređena u crkvu. Tom prigodom podignut je mramorni oltar s drvenim kipom Sveca. Crkva je mala a na pročelju je okrugli prozorčić i zvonik na preslicu s dva zvona. Oštećena je u Domovinskom ratu. Obnovljena je 2003. godine. Nabavljen je novi kip sv. Ane.

Crkva Gospe od Karmela u Putičanjima  spominje se g. 1770. u popisu crkava u biskupiji. Budući da je crkva sv. Jure, koja se spominje g. 1483., zapadno od današnjeg sela, bila podaleko od naselja, Putučanjci su usred mjesta podigli novu crkvu u čast Gospe od Karmela. Gospa od Karmela. To je mala crkva sa zvonikom na preslicu s dva zvona. U njoj je noviji mramorni oltar na kojem je drveni Marijin kip. Više puta je obnavljana, osobito za fra Julijana Ramljaka kada joj promijenjen krov i kada je obnovljena izvana i iznutra.

Crkva Porođena Marijina na groblju u Podrebaču u starini je bila župna crkva. Najstariji njezin spomen je iz g. 1402. u ispravi cetinskog kneza Ivana Nelipića. To je jednobrodna građevina s pravokutnim zasvođenim arkadama iz XV. stoljeća. Ima zvonik na preslicu s dva zvona (Jakov Cukrov, 1924.), malu kamenu rozetu i dva prozorčića uz vrata. Na južnom dijelu vanjskog zida uzidani su reljefi golubice i janjeta, domaći rad. Crkva je presvođena a u lađi je zid razbijen lukovima. Glavni oltar je mramorni, podignut g. 1925. Crkva je više puta obnavljana, osobito  g. 1989. kada joj je promijenjen krov i uređena unutrašnjost.  U Domovinskom ratu oštetili su je pobunjeni Srbi  granatiranjem. Obnovljena je iznutra i izvana zajedno s okolišem.

Oko crkve je staro groblje. U novije vrijeme u njemu su nađeni ostaci rimske seoske kuće (villa rustica). U blizini groblja, sa sjeverne strane, otkrivena je starohrvatska nekropola. Područje nije arheološki istraženo.

Crkva sv. Josipa u Budaku izgrađena je g. 1982. U njoj se održava liturgija na blagdan sv. Josipa i sprovodne mise.

Kod Klarića kuća je kapelica sv. Nikole Tavelića.

Župna kuća izgrađena je na mjestu starije pomoću Zakladnog fonda g. 1876. Uz nju je bila kapela sv. Nikole. Kuća je više puta popravljana, temeljitije 1981.-1982., za fra Julijana Ramljaka, kada je izvršena adaptacija i rekonstrukcija.

God. 1979. prostorija s istočne strane konobe preuređena je i adaptirana za vjeronaučnu dvoranu. Nad konobom je 1987.-1988. podignut prvi kat i u njemu stan za časne sestre franjevke od Bezgrješne iz Šibenika koje su došle u Stankovce g. 1988. kao pomoćnice u kući I župi.

Iz  župe je 5 svećenika franjevaca i 6 časnih sestara.

Na području župe djeluje jedna osnovna (Stankovci) i jedna područna škola (Crljenik).

Dan općine je ujedno i patron župe (Velika Gospa).

Župa pripada Skradinskom dekanatu Šibenske biskupije.

U ŽUPI: 400 obitelji, 1500 vjernika ( g. 1939.: 2846 + 20 vjernika, g. 1965.: 511 obitelji, 3416 vjernika, g. 1978.: o. 517 obitelji, 3166 obitelji).

SKRADIN

ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Župni ured
Trg Male Gospe 4
22222 Skradin

Tel/fax: 022/771-071

Župnik: don Gabrijel Jagarinec

RASLINA

SVETI MIHOVIL

Župni ured
Raslinska I/42    
22215 Zaton

Tel: 022/ 486-738

Župnik: don Ante Bošnjak

RUPE

rupe

SVETI JURAJ

Župni ured
Srida Dubravica 1
DUBRAVICE

22222 Skradin

Tel: 022/ 775-477

Župnik: Fra Božo Duvnjak



Župa Rupe pripada Gradu Skradinu u Šibensko-kninskoj županiji. Južni dio župe prostire se u prodolini uz Visovačko jezero, a sjeverni se proteže brdovitim krajem prema Roškom slapu i Bukovici. Hrvatski plemići i velikaši od roda Šubića podigli su na vrhu strmih klisura uz kanjon Krke grad Rogovo, a na suprotnoj, lijevoj strani, ležao je grad Kamičak. Gospodar Rogova g. 1345. bio je Budislav Ugrinić  iz Bribira a kasnije ga je dobila velikaška obitelj Martinušića. Za vrijeme Osmanlija Rupe su pripadale župi Skradin, kojom su upravljali visovački franjevci do 1700. godine. Otada pa do 1773. god. pripadaju župi Dubravice. 11. lipnja 1718. Tada se zalaganjem bogate skradinske obitelji Marasović, koja je podrijetlom iz Rupa, osamostalila. Marasovići su podigli i kapelu sv. Ante uz župni stan. Od g. 1830. župa pripada Šibenskoj biskupiji.

Danas su u župi zaselci: Rupe, Ićevo, Dračevica, Krstače i Laškovica.

Stare župne matice sačuvale su se od g. 1812. i nalaze se u HAZ-u (m. k. 1023). Neke se matice, od g. 1822. Čuvaju u župnom uredu.

Župna crkva sv. Jurja, mučenika  iz XV. stoljeća diže se na brežuljku usred polja. Crkva je građena u dva navrata što se vidi i iz svodova jer je jedan dio gotički prelomljen a drugi nije. Na pročelju uz vrata su dva prozorčića a na vrhu je zvonik na preslicu s dva zvona. Iznad vrata je okrugli prozor a ispod mala, prazna niša. Uz pobočna vrata je uzidan ulomak s biljnim ukrasom. God. 1975. stavljen je novi krov. Glavni oltar je od drveta. Antependij s biljnim ukrasima je pozlaćen. Na oltaru je kip sv. Jure.

Oko crkve je groblje.

U Domovinskom ratu crkva je zapaljena, zvona odnesena. Obnovljena je g. 2000. Oba odnesena zvona su pronađena i vraćena. God. 2005. oko crkve i groblja podignut je kameni zid. Pored groblja izgrađena je mrtvačnica i asfaltirana  cesta do crkve.

Crkva sv. Ante podignuta je g. 1963., na mjestu starije (1773.), prema nacrtu ing. Ante Barača. To je bila betonska građevina sa zvonikom na pročelju.  Srušili su je pobunjeni Srbi, zvonik minirali a zvona odnijeli.  Veliko zvono kasnije je pronađeno.  U tijeku je izgradnja novoga pastoralnog centra sv. Ante u središtu sela na mjestu porušene crkve.

Župna kuća je izgrađena g. 1773. Kasnije je proširena i to g. 1865. a još više g. 1897. Uz kuću je g. 1900. sagrađena kapela Srca Isusova. Više puta je popravljana, osobito g. 1977.-78. Gradi se nova u sklopu pastoralnog centra. Župna kuća je sagrađena g. 1865. Ona je kasnije više puta popravljana.

Na području župe je jedna područna škola, u Domovinskom ratu zapaljena. Obnovljena je 1998. godine.

Župski list "Jurovdan" izlazi dva puta godišnje.

Župa pripada Skradinskom dekanatu Šibenske biskupije.

U župi: c. 422 vjernika, 170 katoličkih obitelji (g.19139.: 1419 + 11 vjernika,  1965.: 220 obitelji, 1300 vjernika, g. 1978.: 255 obitelji, 1188 vjernika).

Župa pripada općini Skradin.

Piramatovci

piramatovci

PIRAMATOVCI
župnik: fra Edvard Sokol
Piramatovci
22222 Skradin

767-605

Piramatovci pripadaju Gradu Skradinu u Šibensko-kninskoj županiji. Današnje područje župe Piramatovaca pripadalo je u srednjem vijeku djelomično nadžupi Bribiru koju kao hrvatsku "župu" spominje u X. st. Konstantin Porfirogenit. Kad su Turci osvojili Skradin i Bribir (1522. – 1523.), franjevci su iz Visovca počeli obilaziti te krajeve i duhovno posluživati preostalo stanovništvo. Tek nakon ratova XVII. stoljeća, uvedena je pod vodstvom visovačkih franjevaca redovna pastorizacija unutar Skradinske biskupije.

Središte župe bilo je u Krkoviću. Župa je obuhvaćala Piramatovce, Ždrapanj, Sonkovića neko vrijeme Polaču i Vukšić. Tek od god. 1829., kad je župa, nakon ukidanja Skradinske, pripala Šibenskoj biskupiji, došlo je do promjena granica. God. 1851. Krkoviću su pripali Vaćani. Međutim, sam Krković je 1869. god. pripojen Lišanima, ali je ponovno 1876. god. postao samostalna župa i od tada sjedište župnika je prešlo u Piramatovce. Kad je 1881. god. župa Čista predana župi Raslini, posluživali su je župnici Piramatovaca te je s vremenom i pripala Piramatovcima. Tek 1969. god. odvojena je Čista Velika i od nje stvorena samostalna župa.

Župa danas ima ove zaselke: Piramatovce, Krković, Vaćane, Ždrapanj, Bribir, Žažvić, Bubić, Bilo-stanove, Gračac, Cicvare i Lađevce.

Stare župne matice nisu se sačuvale. Jedino se u arhivu na Visovcu čuvaju matice Polače, Krkovića i Vukšića iz god. 1715. do 1718. (Knj. 119-121).

Župna crkva Svih Svetih u Krkoviću je stara s presvođenom četvrtastom apsidom koja je kasnije produžena, vjerojatno u XVIII. stoljeću. Crkva je 1896. god. temeljito obnovljena. Crkva je u Domovinskom ratu 1991. god. minirana i potpuno srušena. Na istom mjestu podignuta je 1997. god. nova.

Oko crkve je groblje.

Crkva sv. Ante Padovanskog u Vaćanima je u novije doba, 1973. i 1976. god., popravljena. Na pročelju je imala zvonik na preslicu s dva zvona. I ona je u Domovinskom ratu minirana i srušena do temelja 1991. godine. Na istom mjestu sagrađena je 1998. god. nova.

Oko crkve je groblje.

Crkva sv. Marka  u Sonkoviću je vrlo stara, a u XIX. st. je obnovljena. God. 1958. podignut je na pročelju zvonik od betona. I tu su crkvu 1991. god. srpski agresori potpuno srušili. Podignuta je 1999. god. nova, prva u Hrvatskoj podignuta u čast bl. Alojzija Stepinca.

Oko crkve je staro groblje i u njemu dosta sačuvanih stećaka.

Crkva sv. Bartola  u Ždrapnju građena je u dvije faze, starija u starohrvatsko doba i mlađa u kasnom srednjem vijeku. God. 1889. pronađena su tri ulomka natpisa iz IX. st. na kojima se spominje knez Branimir i graditelj crkve župan Pribina. Sistematska iskapanja nisu izvršena. Granatirali su je i devastirali pobunjeni Srbi 1991. godine.

Oko crkve je groblje sa stećcima. Nedaleko od crkve ostaci su starokršćanske bazilike gdje je bila villa rustica. Cijeli taj okoliš je pod državnom zaštitom (24/77-73, reg. br. 717).

Uz župnu kuću podignuta je g. 1938.-40. crkvica Gospe od Milosti, posvećena god. 1939. Obnovljena je 1978. godine. Srbi su je u Domovinskom ratu (9. studenog 1991.) najprije granatirali a onda zapalili. Obnovljena je odmah nakon Domovinskog rata.

U blizini je crkvica sv. Roka u ruševnom stanju.  Budući da je zaštićeni spomenik kulture, obnavlja se sredstvima Ministarstva kulture RH.

Župna kuća izgrađena je XIX. st. u Piramatovcima. Temeljito je obnovljena 1978. godine. Pobunjeni Srbi su je 13. studenog 1991. opljačkali i zapalili. Tada su stradale i sve matične knjige i arhiv. Nakon Domovinskog rata kuća je temeljito obnovljena.

U Bribiru je pravoslavna crkva Sv. Ane.

Iz župe je jedan svećenik,redovnik, i dvije redovnice.

Župnik od 2003. god. izdaje prigodno župski listić (dvolist) Piramatovci.

Na području župe nema škole, djeca idu u školu u Vodice.

Župa pripada Skradinskom dekanatu Šibenske biskupije.

U župi: 330 obitelji, 965 vjernika (g. 1939.: 2281 + 12 vjernika, g. 1965.: 580 obitelji, 3000 vjernika, g. 1978.: o. 500 obitelji, 2224 vjernika).